Vlasotince i Pančevo, Požega i Sombor, preko Beograda do Zaječara-15 organizacija civilnog društva (OCD) iz više gradova Srbije učestvuje u trogodišnjem programu javnog zagovaranja u zajednici #PokretPolet.
Program je pokrenut s namerom da unapredi i podrži reformu javnih politika u procesu priključivanja EU, a sprovodi ga Trag fondacija u partnerstvu sa Centrom za socijalnu politiku i saradnji sa Koalicijom za razvoj solidarne ekonomije (KoRSE), uz finansijsku podršku Evropske unije.
Nedavno je u Beogradu održana godišnja konferencija prvog ciklusa „Pokret Polet“ pod nazivom „Promena perspektive“, a o učinku programa, za Biznis u regionu govori Milica Kezić Marčić, koordinatorka programa javnih politika u Trag fondaciji.
U kojim mestima Srbije su izrađeni nacrti lokalnih javnih politika s uključenim inovativnim uslugama socijalne zaštite i koje su to predložene usluge?
Ako posmatramo samo inovativne usluge socijalne zaštite onda su to Šabac i Požega.
Lokalna vlast u Požegi donela je Odluku da Klub za osobe sa smetnjama u razvoju bude prepoznat kao nova usluga socijalne zaštite. Osnovani Klub namenjen je deci, mladima i odraslim osobama sa smetnjama u razvoju i u ovom klubu će se realizovati aktivnosti koje doprinose njihovom osposobljavanju za samostalan život, aktiviranju psiho-motornih, intelektualnih, kreativnih i radnih potencijala.
Promena koju vidimo u Šapcu jeste da je usluga terenskog saradnika prepoznata u Planu razvoja Grada Šapca (2024-2030) kao inovativna usluga socijalne zaštite. Usluga je godinama opstajala zahvaljujući naporima organizacije, a sada je zvanično prepoznata što znači da će ostali planski dokumenti grada Šapca u svim oblastima, pa i u oblasti socijalne zaštite, automatski je prepoznati i time će korisnicima biti omogućena kontinuirana i dugoročna podrška.
Osim ove dve inovativne usluge, organizacije su pokrenule dijaloge sa relevantnim akterima i zainteresovanim građanima širom Srbije sa ciljem kreiranja javnih politika koje će biti u skladu sa potrebama građana.
Koje organizacije su podnele predloge tri inicijative za izmene nacionalnih politika, na šta se odnose inicijative i kada je realno očekivati – vremenski rok, da one postanu normativi?
Inicijative za izmenu nacionalnih javnih politika pokrenute su u oblasti socijalne zaštite i radnih prava. Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S, izradila je i dostavila Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja komentare, predloge, primedbe i sugestije na predlog Akcionog plana za sprovođenje Strategije unapređenja položaja osoba sa invaliditetom u RS za period 2023-2024.godine.
Organizacija PIN je podnela inicijativu za standardizaciju savetodavno-terapijskih usluga u socijalnoj zaštiti kod Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Uvođenje ovih standarda bi doprinelo zaštiti mentalnog zdravlja građana, i to posebno osetljivih grupa.
Standard bi obezbedio dostupne, besplatne usluge u zajednici usmerene na mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku, u okviru sistema socijalne zaštite, a kao odgovor na realne potrebe stanovništva u pogledu zaštite mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti.
Udruženja građana Mame su zakon aktivno radi na unapređenju položaja radnica i ostvarivanju njihovih prava. Tako je tokom prvog ciklusa programa, predlog za dopunu Zakona o radu predat u skupštinsku proceduru, sa ciljem da se obezbedi pravo na dostojanstven rad i izjednači položaj radnica van radnog odnosa sa radnicama u radnom odnosu.
Predlog sadrži poseban osvrt na regulisanje materinske zaštite (porodiljskog bolovanja, porodiljskog odsustva i odsustvo sa rada radi nege deteta).
U ovom trenutku je jako teško predvideti kada će ove inicijative biti usvojene i kada će promena biti vidljiva građanima, s obzirom da nam sledi period formiranja Vlade i da se donosioci odluka trenutno nalaze u tehničkom mandatu. Organizacije će nastaviti da zagovaraju za svoje ideje i nadamo se da će nova Vlada biti otvorena za predloge koje nudi civilni sektor.
Šta su planovi u drugoj godini programa Pokret Polet?
Drugim ciklusom podrške programa Pokret Polet nastavljamo da se bavimo temama koje doprinose socio-ekonomskom razvoju. OCD i mladi istraživači će istraživati i zagovarati za promene javnih politika u oblastima socijalne zaštite, radnih prava i socijalnog preduzetništva. Fokus ovih inicijativa jeste donošenje sistemskih rešenja za probleme sa kojima se suočavaju građani i građanke širom Srbije, i očekujemo da se naredne godine ponovo okupimo i razgovaramo o postignutim uspesima i narednim koracima.
Jedan od zaključaka na Konferenciji je bio da su radna prava posebno osetljivih i marginalizovanih grupa još “ispod reflektora” i da je potrebno raditi na podizanju svesti zaposlenih kako bi ostvarili svoja prava na radnom mestu. Gde je Srbija u odnosu na region? Koja zemlja regiona može na tom polju da bude dobar primer?
Radna prava osetljivih i marginalizovanih grupa u Srbiji zaista zahtevaju veći stepen pažnje. Iako su u mnogim delovima regiona prisutni slični izazovi, postoje primeri iz zemalja koje su prepoznale važnost unapređenja radnih prava i postale su uzor.
Zemalja koja se ističe u regionu je Slovenija. Preduzeli su značajne korake u jačanju radnih prava, posebno u pogledu zaštite osetljivih grupa. Njihovi modeli zakonodavstva, edukacije i podrške zaposlenima pokazuju da je moguće postići značajan napredak.
Takođe, Slovenija je aktivna u podsticanju dijaloga između vlasti, sindikata i poslodavaca, stvarajući time okruženje u kojem se radna prava više cene i poštuju.
U Srbiji bi moglo biti korisno analizirati slovenački model kao inspiraciju za unapređenje postojećih praksi i jačanje radnih prava osetljivih grupa.
Povećanje svesti o važnosti radničkih prava, zajedno s efikasnim mehanizmima za njihovu zaštitu, ključni su koraci koje bi Srbija mogla preduzeti kako bi se poboljšala situacija u ovoj oblasti i postala lider u unapređenju radnih prava u regionu.
Takođe, Hrvatska je ostvarila određene pozitivne pomake u oblasti radnih prava, sa naglaskom na zaštiti osetljivih grupa. Kroz implementaciju i ažuriranje zakonodavstva, Hrvatska je postavila osnovu za unapređenje uslova rada, inkluzivnosti i zaštite prava zaposlenih. Međutim, kao i u mnogim zemljama, izazovi su još uvek prisutni, a dalje napore treba uložiti kako bi se obezbedila potpuna zaštita radnih prava.
Srbija može izvući korisne lekcije iz iskustava Hrvatske, istovremeno prilagođavajući pristup specifičnim potrebama i okolnostima svoje radne snage.
Andrijana Cvetićanin
Foto Jakov Simović
0 komentara