Šta je prof. dr Mirjana Radović iz Srbije učila studente u Kini

Biznis u regionu

26.09.2023.

Razdaljina od Beograda do grada Čangša, provincija Hunan, u Kini je nešto veća od 8.000 kilometara. Profesorka dr Mirjana Radović Marković, čija je akademska karijera obeležena, uz angažman na srpskim visokobrazovnim ustanovama, predavanjima po univerzitetima širom sveta, od USA, Rusije, Indije poziv da poseti Univerzitet Hunan (Hunan Normal University) http://english.hunnu.edu.cn/ dobila je nakon izlaganja rada o primeni teorije Jozefa Šumpetera “oca preduzetništva“ u aktuelnim ekonomskim dešavanjima u svetu.

Tada je bila jedna od pet pozvanih profesora (jedina iz ovog dela Evrope), a u organizaciji Šumpeterove fondacije iz Nemačke.

Po povratku iz Kine usledio je novi poziv. Studenti i profesori azijskog univerziteta pozvali su je da održi seriju predavanja.

Ekspertkinja za preduzetništvo, razvoj malih i srednjih preduzeća, ženski biznis, digitalnu ekonomiju, autorka jedne od prvih knjiga o novim oblicima rada na daljinu (2021.), tako je imala čast da bude prva profesorka iz Srbije pred postdiplomcima i doktorandima ovog kineskog univerziteta. 

Sa spakovanom tremom-šta profesor iz male evropske države može da podeli od znanja akademcima i kolegama zemlje-ekonomskog giganta, dočekao je, kako kaže, grad budućnosti.

-Čangša je grad okupan blještavilom reklama i izlozima svetski poznatih firmi, ulice su zakrčene skupim automobilima, a kampus je jedan od najopremljenijih u kojima sam bila do sada. Delovalo je kao da sam dolaskom u Kinu zakoračila u novi vek. Zato me nije začudilo što je šef katedre rekao prilikom prvog susreta “Dobro došli u Kinu. Ekonomija je sada ovde, a ne u Americi ili u nekoj drugoj zemlji sveta“. Bio je potpuno u pravu.

I kakve su Vam prve impresije?

Boravila sam 17 dana od kojih desetak u gradu Čangša. Prva impresija je sam Hunan Normal Univezitet. Očarao me je kombinacijom tradicionalnog i modernog. Univerzitet je osnovan 1938. godine. Nalazi se na lokaciji punoj zelenila i cveća koje studentima i profesorima pruža optimalne uslove za rad i odmor. Najviše ću pamtiti visoku profesionalnost kolega, vrhunski organizovan boravak, pažnju i poštovanje.

Šta je najviše interesovalo akademce master i doktorskih studija i koja su Vam pitanja postavljali ?

Studente je interesovalo da li su se stope preduzetničke aktivnosti povećale posle završetka pandemije u svetu , u kojoj meri je zeleno preduzetništvo zastupljeno u svetu. Studente doktorskih studija je zanimalo i koliko je ljudi zaposleno u digitalnoj ekonomiji i kakve su dalje perspektive zapošljavanja u njoj.

Šta ste odgovarali?

Podsetila sam na podatke Global Entrepreneurship Monitora (GEM). Na osnovu praćenja stope preduzetničke aktivnosti na godišnjem nivou za 2019, 2020. i 2021, može se uvideti da su stope preduzetničke aktivnosti i dalje niže u većini zemalja, u poređenju sa periodom pre pandemije. Pad je na primer bio više od polovine u Poljskoj, Slovačkoj i Norveškoj. Naravno, postoje izuzeci; u Saudijskoj Arabiji i Holandiji gde su povećane preduzetničke aktivnosti u poslednje dve godine.

Ukazala sam na podatk Global Entrepreneurship Monitora prema kojima je još u 2020. godini, 42 odsto preduzetnika širom sveta izjavilo da razmatra ili su već uključeni u zelene poslovne aktivnosti i da je iz izveštaja UNIDO, iz ove godine, prema svim pokazateljima Evropa lider u razvoju zelene ekonomije.

Koliko su upoznati sa digitalnom ekomijom, koja je takođe Vaše polje istraživanja?

Digitalna ekonomija koristi širok spektar industrija i aktivnosti koje koriste digitalne tehnologije i platforme. Upitna je i iz perspektive zapošljavanja. Ponudila sam im podatke o zaposlenosti u digitalnoj ekonomiji koja varira po zemljama i regionima. Međunarodne organizacije rada izlaze s podatkom iz 2020, da je već tada broj zaposlenih globalno u digitalnoj ekonomiji bio oko 1,7 milijarde, a da se do 2025. očekuje 149 miliona novih digitalnih poslova u oblastima kao što su sajber bezbednost, analiza podataka, mašinsko učenje i veštačka inteligencija i razvoj softvera.

U takvim okolnostima, kako će se dalje menjati preduzetništvo?

Digitalna ekonomija je stvorila priliku da se lakše dođe do globalnog tržišta. Uz internet i digitalne alate, lakše je nego ikada početi posao, doći do kupaca. I to širom sveta.

Promenila je tradicionalne industrije, iznedrila je rad na daljinu i frilensere …

U kom pravcu bi onda trebalo usmeravaiti preduzetničke aktivnosti?

Ka razvoju malih i srednjih preduzeća u zelenoj ekonomiji, razvoju „Gig“-preduzetništva ili preduzetništva zasnovanog na internet platformama, podsticanje ženskog preduzetništva, jačati inovacijske kapacitete kompanija, pružati podršku startapovima, razvijati preduzetničke veštine kreativnim obrazovanjem, poboljšavati opšte poslovne parametare za bržu internacionalizaciju biznisa.

Šta ste Vi saznali, na primer, po pitanju upotrebe AI u Kini?

Kina ima sposobnost da predvodi međunarodnu saradnju u razvoju i upravljanju veštačkom inteligencijom, obezbeđujući neophodne okvire kako bi se osiguralo da ove revolucionarne tehnologije daju pozitivan doprinos globalnom rastu i ljudskom blagostanju. Ova zemlja je nedavno objavila nova za veštačku inteligenciju (AI), čime je postala jedna od prvih država u svetu koja je regulisala primenu. Čini se da kineska vlada vidi ovu industriju u nastajanju kao priliku za pokretanje ekonomskog rasta i otvaranje radnih mesta. Država podstiče upotrebu veštačke inteligencije u svim industrijama. Podržava razvoj sigurnih i pouzdanih čipova, softvera, alata i izvora podataka.

Posle kovida, koliko je u Kini prihvaćen model rada na daljinu?

Vreme sam provodila najviše na Univerzitetu pa ne mogu da kažem više o oblastima mimo obrazovanja. Hunan je državni Univerzitet i poštuju se propisi Ministarstva za obrazovanje.  Nastava je vraćena u učionice, online nastava se više ne primenjuje od prestanka pandemije. Ministarstvo to zahteva i svi se pridržavaju.

A šta je ono što kineska država ne propisuje, a što ste uočili kao specifičnost koju nemaju drugi unverziteti gde ste do sada predavali?

Marljivost, disciplina i ljubaznost. To je ono što je ovu zemlju napravilo još većom u mojim očima i učinilo me posebno ponosnom što sam prvi profesor iz Srbije koji je dobio priliku da predstavi svoj naučni rad i svoju zemlju na Hunan Univerzitetu.

Povezani tekstovi

Tržište podkasta u regionu tek će da raste

Tržište podkasta u regionu tek će da raste

Polemika može da se vodi: da li je podkast stari ili novi mediji; koliko je radio koji se gleda ili video koji se sluša? Na talasu svetskog trenda, format je već izvesno vreme popularan u regionu, dobio je prve zvezde i nosi potencijal koji tek treba da se...

Torbe HEROI od šatorskih krila JNA nose i princeze

Torbe HEROI od šatorskih krila JNA nose i princeze

Primer da je za svaku poslovnu ideju potrebno vreme za realizaciju jesu torbe HEROI. Pokretač brenda torbi sašivenih od starih, vojnih, šatorskih krila je Ljiljana Todorović, arhitekta iz Srbije. Na ideju je došla pre 10 godina, nakon završetka studija, a dva...

Gojko Bajović: Poslovnoj klimi u Srbiji jaka trojka

Gojko Bajović: Poslovnoj klimi u Srbiji jaka trojka

U Srbiji bolje funkcioniše administracija, jednostavnija je prijava i odjava radnika, sve ide elektronski. Povoljniji su i propisi o zdravstvenoj zaštiti koji manje opterećuju poslodavce, dok je u Crnoj Gori, u branši kojom se mi bavimo, tržište sređenije jer je...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Rame uz rame sa preduzetnicama koje su mame
Kabare o Jesenjinu iz Srbije u Muzeju u Konstantinovu

Kabare o Jesenjinu iz Srbije u Muzeju u Konstantinovu

Kabare „Jesenjin u vreme zabranjenih letova”  autora Gorana Lazovića, biće izveden sutra na Večernjoj sceni Kulturnog centra „Čukarica” u Beogradu, s početkom od 19.30 h.  Muzičko-poetska priča u čijoj je osnovi poezija Sergeja Jesenjina premijeru je imala...

Pomoći Minji je pomoć svim obolelim od ADSL

Pomoći Minji je pomoć svim obolelim od ADSL

Dvogodišnja Minja Lapčević iz Srbije boluje od deficijencije adenilosukcinatne lijaze (ADSL deficijencija). Devojčica je potencijalno prvi pacijent u svetu koji bi primio gensku terapiju za izuzetno redak metabolički poremećaj. Tim vrhunskih stručnjaka u SAD radi na...

Modeli Superhero uz Mastercard za NURDOR roditeljsku kuću

Modeli Superhero uz Mastercard za NURDOR roditeljsku kuću

Superhero kolekcija ulične mode, četvrta po redu, od čije prodaje prihod ide za izgradnju NURDOR kuće za decu obolelu od malignih bolesti u Srbiji, ove godine inspirisana je ljubavlju.  Projekat su pokrenuli kompanija Mastercard i NURDOR; kolekcija je dostupna na...

FAF otvorio film Lost Country

FAF otvorio film Lost Country

U toku je Festival autorskog filma (FAF), 29. po redu koji traje do 01.12, u Beogradu. Centralne selekcije festivala čine takmičarski i glavni program, dok prateće selekcije, koje poslednjih godina izazivaju veliku pažnju publike, čine: Hrabri Balkan, Bande à part,...

Kako su osnivači irske destilerije radili HR pre tri veka

Kako su osnivači irske destilerije radili HR pre tri veka

Mnogo pre savremenih  HR odeljenja u kompanijama, u destileriji u Irskoj s kraja 18. i početkom 19. veka,  John Jameson, jedan od četvorice “velikih” osnivača, danas svetski poznatog brenda pića, vodio je brigu o zaposlenima. Nekada porodična okupljanja Kako...

Ko pešači do muzeja u Beču zaradi prve art tokene na svetu

Ko pešači do muzeja u Beču zaradi prve art tokene na svetu

Grad Beč pokreće drugu fazu digitalnog istraživačkog projekta sa kulturnim tokenom. Smart city aplikacija podstiče ekološko ponašanje u svakodnevnom životu smanjenjem CO2 i nagrađuje besplatnim kulturnim događajem. Time se u gradu na Dunavu povezuje lepo sa korisnim –...

Slavimir Stojanović Futro drži besplatni webinar

Slavimir Stojanović Futro drži besplatni webinar

Da li kreativnost stičemo rođenjem ili se uči i razvija; kako kreativne veštine možemo preneti u svakodnevni život i izgraditi svoj profesionalni put - neke su od tema koje će se obrađivati na besplatnom webinaru Coca-Cola podrška mladima.  Webinar se održava ...

Share This