Zašto svi dolaze u Bubamaru na italijanski sladoled 

Biznis u regionu

20.09.2025.

Cena kugle sladoleda u Beogradu ovoga leta je bila od 1,2 do 2,2 evra. Na hrvatskom primoriju dva do tri, a negde i 3,5 evra-za specijalne ukuse. „Topka“ sladoleda u Severnoj Makedoniji košala je od 1,2 do 2 evra, koliko su bile najskuplje u Ohridu ili Skoplju, glavnom gradu ove zemlje regiona.

Duž obale Crne Gore, od severa ka jugu, cena se “spuštala”. Za kuglu sladoleda u Budvi bilo je potrebno izdvojiti i do dva evra, a u Sutomoru ili Ulcinju – evro.

Stanovnici i gosti država regiona, cenu zanatskog sladoleda pomalo neočekivano morali su da računaju kao posebnu stavku u budžetu  godišnjeg odmora.  

-Na krajnju cenu sladoleda manje utiču cene sirovina, tj. sastojaka od kojih se pravi. Mnogima je to nepojmljivo. Troškovi zakupa lokala, struje ili drugih energenata; doprinosi i plate za radnike, porezi.. Sve to ima veći udeo u strukturi cene sladoleda u odnosu, na primer, na cenu mleka ili voća, objašnjava Mladen Stojsavljević, suvlasnik zanatske radionice za proizvodnju vrhunskog, italijanskog sladoleda “Bubamara”, u centru Beograda.

Povrtak u domovinu i početak preduzetništva

Napominje, da se radi o sezonskom proizvodu za  koji sezona traje od aprila do oktobra. Đelateriju Bubamara gde se nudi vrhunski italijanski sladoled, može popiti espreso ili pojesti kolač tiramisu, Mladen je otvorio je pre šest godina. U preduzetničke vode, po povratku sa školovanja i poslovne karijere u Italiji, ušao je sa Romolom Biondijem, nekadašnjem šefom iz korporacije u Milanu, gde je Mladen radio, nakon master studija iz oblasti ekonomije.

Za šest godina Bubamare, Mladen kaže da su prošli iskustvo koje su drugi preduzetnici sticali decenijama 

Na samom početku – 2019. suočili su se pandemijom korona virusa. Takođe, otvaranje lokala korespondiralo je sa nepovoljnim trendom pronalaženja i zadržavanja radnika, ne samo u Srbiji već i u regionu, pogotovo u zanatskoj i uslužnoj delatnosti.

Radnici u Bubamari ostaju godinama

Poslednje dve godine inflacija i rast cena je nešto sa čime se suočavaju, a ovog leta na prodaju su dodatno uticale društvene okolnosti u ovoj zemlji regiona nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu.

Zato naš sagovornik u poslovni uspeh ubraja ne samo šest godina rada već što istrajavaju sa ponudom sladoleda vrhunskog kvaliteta. Ili, što zaposleni, od petoro do sedmoro radnika/radnica u proizvodnji i prodaji,  iz Bubamare odlaze tek posle nekoliko godina rada.

Od sirovina potrebnih za sladoled, deo nabavlja u Italiji, dok sve ostalo u Srbiji kupuje od lokalnih, malih proizvođača. Na primer, malinu iz Arilja, višnje iz Feketića, kornete od vlasnice zanatske radionice za peciva iz Beograda. 

Prošle godine Bubamara je promenila lokal i bukvalno sa jedne strane Kosovske ulice prešla na drugu. – Ima u svemu neke simbolike. Sada smo u prizemlju zgrade porodice Šondra koja je početkom 20. veka  pokrenula proizvodnju čokolade u Beogradu. Prethodni zanatlija u lokalu je bio čuveni krojač čija je radnja bila otvorena 60 godina, priča Mladen.

Poslovne ponude koje razmatraju

Za razliku od prvih godina Bubamare, kada je radio i u proizvodnji, raznosio sladoled, bio prodavac, naš sagovornik sada se bavi razvojem poslovanja. Dobijali su ponude da Bubamara sladoled “sleti” u jedan rizort na obali Jadranskog mora, postane deo slatkog menija poznatog hotelskog lanaca, ali za sada nisu prihvatili.  – Dosledni smo ideji da ostanemo lokalni, vrhunski proizvod za koji će najbolju reklamu širiti naše komšije i redovne mušterije.

A komšija imaju po celom gradu jer su prvi zanatski proizvođač sladoleda koji je dogovorio saradnju za dostavu s kompanijom Wolt.

Foto https://www.instagram.com/bubamara.gelato/?hl=en

Povezani tekstovi

Roštilji porodične firme Okpiro iz Užica već osvojili region

Roštilji porodične firme Okpiro iz Užica već osvojili region

Pre više decenija, Borivoje Vujić, po struci elektroinženjer, nadomak Užica pokrenuo je porodičnu firmu za proizvodnju elektro-opreme. Svoje znanje, kulinarski entuzijasta je početkom dvehiljaditih iskoristio da osmisli električni roštilj. Na razvoj autentičnog...

Koliko košta kugla sladoleda na Jadranu?

Koliko košta kugla sladoleda na Jadranu?

Špica je letnje sezone, a temperature dostižu maksimum. Stanovnici regiona koji su krenuli na odmore moraju da se naoružaju strpljenjem jer su kolone na graničnim prelazima duge i po nekoliko kilometara. U iščekivanju dolaska na željenu destinaciji nije zgoreg...

Cene privatnog smeštaja u Sokobanji

Cene privatnog smeštaja u Sokobanji

Sokobanja je po broju turista tokom proleća bila odmah iza Vrnjačke banje i banje Vrdnik, koje su najposećeniji spa centri u Srbiji. Prema izveštaju o turističkom prometu Republičkog zavoda za statistiku, ove zemlje regiona, Sokobanju je u petom mesecu posetilo 8.778...

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Poslovni lideri i IT stručnjaci na 26. Sinergiji

Jedna od najuticajnijih regionalnih konferencija posvećenih tehnologiji i biznisu održaće se 25. i 26. 11. u Sava centru u Beogradu. Pod sloganom „NEXT AI“, Sinergija 26 otvara pitanje koje je sve važnije za kompanije u svim industrijama: kako potencijal veštačke...

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Međunarodna izložba MOST.HUNGARY-SERBIA, koja okuplja mađarske vajare i srpske slikare, biće otvorena 13. 11. u 19 časova u Galeriji Štab / ArtDragstor. Realizovana u saradnji Galerije Štab, sajma Art Market Budapest i umetničke agencije EDGE Communications, izložba...

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

U toku je dvadeset šesto izdanje Skopje Film Festivala, do 09. 11., čime se jedna od najprepoznatljivijih filmskih manifestacija Severne Makedonije vraća nakon trogodišnje pauze, sa novim organizacionim timom, obnovljenom programskom koncepcijom i ambicijom da ponovo...

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel), jedan od najvećih virtuoza akustične gitare i živa legenda svog instrumenta, nastupiće 08. 11. 2026. godine u beogradskom Sava Centru u okviru svetske turneje. Njegov stil se zasniva na fingerstyle tehnici. On istovremeno svira melodiju,...

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Danas počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga, najznačajnija književna manifestacija u ovom delu Evrope, i trajaće do 31.10. u halama Beogradskog sajma pod sloganom „Reči grade svet“. Na sajmu učestvuje oko 300 izlagača i suizlagača iz zemlje i inostranstva....

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Od 27. do 31. 10. 2026. godine, Beograd će biti domaćin manifestacije Digital Art Week Belgrade, koja kroz izložbe, radionice, umetničke razgovore i naučno-istraživački simpozijum istražuje odnose između savremene umetnosti, digitalnih tehnologija i društva....

35 dela savremene umetnosti

35 dela savremene umetnosti

U Fondaciji Saša Marčeta otvorena je izložba  savremene umetnosti  iz Yettel kolekcije, sa 35 dela domaćih umetnika. Među izloženim radovima nalaze se dela „Bez naziva“ Aleksandra Dimitrijevića, „Yugomuzej-Panorama“ Mrđana Bajića, „Loše ponašanje“ Biljane Đurđević,...

Share This