Šest saveta za lako sticanje zelenih navika

Biznis u regionu

28.05.2024.

  • Uz malo vremena i kreativnosti, plastična flaša može postati saksija za biljke, kutija za olovke, hranilica za ptice ili nešto drugo i korisno.
  • Ako volite da omiljene napitke ispijate na slamku, opredelite se za papirne slamke za jednokratnu upotrebu ili metalne, koje se lako čiste i mogu koristiti više puta. 
  • Zamena plastičnih kesa platnenim cegerima nije samo korisna za kvalitet životne sredine, već su cegeri i praktičniji za odlazak u nabavku, a uz brojne različite boje, dezene i motive mogu postati i lep modni detalj.

U očuvanju životne sredine svaki, čak i mali korak, može da napravi veliku razliku. Upravo zbog toga, važno je osvesti koje promene u svakodnevnoj rutini i ponašanju mogu doprineti čistijoj, zdravijoj i zelenijoj životnoj sredini.

Reciklaža predstavlja osnovu zelene transformacije, a razvrstavanje otpada i odvajanje u zasebne, namenske kante i kontejnere je prvi mali korak ka zdravijoj životnoj sredini.

Prirodni resursi, pre svega čista voda, vrlo su ograničeni, zbog čega je neophodno da čuvati ih za generacije koje dolaze. 

  • Isključivanje vode prilikom pranja zuba je jednostavan početak, nije teško popraviti slavine koje cure. 
  • Ukoliko koristite mašinu za pranje sudova, uvek koristite njen pun kapacitet, a u slučaju da sudove perete ručno, potrudite se da to obavite neposredno nakon obroka, kako ne biste trošili veću količinu vode i deterdženta za skidanje okorele masnoće.
  • Ukoliko ste ljubitelj cveća ili imate svoju baštu, imajte u vidu da je tokom toplih dana najbolje zalivati biljke ujutru i uveče, kada je isparavanje najmanje intenzivno, pa do korena dolazi veća količina vode.

Štednja električne energije osim zaštiti životne sredine, doprinosi i stabilnosti elektroenergetskog sistema. Isključivanje nepotrebnog svetla u prostorijama u kojima ne boravite.

Zelena navika čije usvajanje doprinosi i zdravlju jeste vožnja bicikla ili pešačenje umesto vožnje automobilom. Ekološki načini prevoza nisu samo pristupačniji, zdraviji i ekonomski isplativiji, već manje vozila u saobraćaju i niža potrošnja goriva predstavljaju značajan korak ka boljem kvalitetu vazduha i celokupne životne sredine.

Nacionalna kampanja „Sarađuj, ne zagađuj“ sprovodi se u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, koji uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije. 

Cilj kampanje “Sarađuj, ne zagađuj” je podizanje svesti o značaju zelene transformacije i očuvanja životne sredine, uz poziv građanima i poslovnoj zajednici da malim koracima svi zajedno kao društvo doprinesemo stvaranju zdravijeg i zelenijeg okruženja.

Povezani tekstovi

Tri decenije međunarodnih kancelarija grada Beča

Tri decenije međunarodnih kancelarija grada Beča

Rušenje Berlinskog zida i pad Gvozdene zavese 1989. godine pokrenuli su novu eru, a Grad Beč je već 1996. godine reagovao osnivanjem mreže inostranih kancelarija radi povezivanja sa susednim prestonicama. Danas, trideset godina kasnije, ova mreža je prerasla u...

Tri razloga zbog kojih napuštene životinje teže stiču novi dom

Tri razloga zbog kojih napuštene životinje teže stiču novi dom

Udomljavanje kućnih ljubimaca često prate nedoumice o zdravlju i prilagođavanju životinja, pokazalo je globalno istraživanje kompanije Mars, sprovedeno na 26.000 ispitanika u 14 zemalja. Iako 58% vlasnika nije udomilo svog trenutnog ljubimca, čak 28% želi to da učini...

Sekopak domaćin EXPRA Balkan Workshop-a o ambalažnom otpadu

Sekopak domaćin EXPRA Balkan Workshop-a o ambalažnom otpadu

Predstavnici organizacija za proširenu odgovornost proizvođača (EPR) okupili su se na ovogodišnjem EXPRA Balkan Workshop-u, čiji je domaćin bio Sekopak. Skup je organizovan u saradnji sa međunarodnom alijansom EXPRA sa ciljem razmene iskustava, dobrih praksi i...

Komentari

0 komentara

Ostavite odgovor

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Umetnost koja povezuje Srbiju i Mađarsku

Međunarodna izložba MOST.HUNGARY-SERBIA, koja okuplja mađarske vajare i srpske slikare, biće otvorena 13. 11. u 19 časova u Galeriji Štab / ArtDragstor. Realizovana u saradnji Galerije Štab, sajma Art Market Budapest i umetničke agencije EDGE Communications, izložba...

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

Posle trogodišnje pauze, počeo Skopje Film Festival 

U toku je dvadeset šesto izdanje Skopje Film Festivala, do 09. 11., čime se jedna od najprepoznatljivijih filmskih manifestacija Severne Makedonije vraća nakon trogodišnje pauze, sa novim organizacionim timom, obnovljenom programskom koncepcijom i ambicijom da ponovo...

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Živa legenda gitare: Tomi Emanuel u Sava Centru

Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel), jedan od najvećih virtuoza akustične gitare i živa legenda svog instrumenta, nastupiće 08. 11. 2026. godine u beogradskom Sava Centru u okviru svetske turneje. Njegov stil se zasniva na fingerstyle tehnici. On istovremeno svira melodiju,...

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga

Danas počinje 69. Međunarodni beogradski sajam knjiga, najznačajnija književna manifestacija u ovom delu Evrope, i trajaće do 31.10. u halama Beogradskog sajma pod sloganom „Reči grade svet“. Na sajmu učestvuje oko 300 izlagača i suizlagača iz zemlje i inostranstva....

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Digital Art Week Belgrade od 27. do 31. 10. 2026.

Od 27. do 31. 10. 2026. godine, Beograd će biti domaćin manifestacije Digital Art Week Belgrade, koja kroz izložbe, radionice, umetničke razgovore i naučno-istraživački simpozijum istražuje odnose između savremene umetnosti, digitalnih tehnologija i društva....

35 dela savremene umetnosti

35 dela savremene umetnosti

U Fondaciji Saša Marčeta otvorena je izložba  savremene umetnosti  iz Yettel kolekcije, sa 35 dela domaćih umetnika. Među izloženim radovima nalaze se dela „Bez naziva“ Aleksandra Dimitrijevića, „Yugomuzej-Panorama“ Mrđana Bajića, „Loše ponašanje“ Biljane Đurđević,...

Share This