Situacija u Ukrajini je stavila energetski sektor u prvi plan. U praksi konsultanti Mazars, vodeće međunarodne revizorske, poreske i savetodavne firme, poslednjih godina, primijetili su pojačan interes investitora, internacionalnih i lokalnih, za ulaganja u zemlje regije.
– Neki od naših klijenata aktivno traže prilike za investicije u regiji, kaže za Biznis u regionu Marin Bogoje, supervizor u odjelu financijskog savjetovanja Mazars Adria.
Koliko je energetika aktuelna, u odnosu na period pre sukoba u Ukrajini?
Ulaganja u energetsku infrastrukturu su zahtjevna. U smislu potrebnih financijskih ulaganja, dugotrajna su s obzirom na administrativne procedure potrebne za realizaciju projekata, te je u kratkom vremenu- nakon izbijanja sukoba u Ukrajini -teško realizirati velike infrastrukturne investicije. Međutim, prateći reakcije predstavnika pojedinih zemalja, najave i odluke Europske unije može se zaključiti da će situacija u Ukrajini potaknuti snažne reakcije i povećanje obujma investicija u energetski sektor u narednom razdoblju.
Ozbiljnost krize u energetskom sektoru očitava se i u brzoj reakciji Europske unije, koja je već u svibnju predstavila REPowerEU Plan kao odgovor na nastalu disrupciju u energetskom sektoru.
Ovim planom EU planira djelovati u dva kritična smjera: smanjivanje ovisnosti EU o ruskom plinu i nafti, te suočavanje s klimatskom krizom, pri čemu će se akcije odvijati u smjeru značajnog povećanja udjela električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, povećanja energetske efikasnosti, diverzificiranja dobavnih lanaca.
Procjenjuje se da će za programe REPowerEU Plana biti potrebno osigurati dodatna sredstva u iznosu od 210 milijardi eura do 2027.godine.
U kratkom roku nije bilo moguće realizirati veće investicije, tako da je fokus većine zemalja na osiguravanju alternativnih dobavnih lanaca kako bi se spriječile nestašice. Povećana ulaganja u novu infrastrukturu mogu se očekivati u narednim godinama.
Zašto su to specifične investicije?
Investicije u energetsku infrastrukturu su svakako specifične. Za početak, potrebno je naglasiti da se radi o iznimno raznolikom sektoru. Između ostalog uključuje proizvodnju energije i energenata i njihovu distribuciju. Distribucija je u velikoj mjeri još pod kontrolom države i državnih poduzeća. S druge strane, proizvodnja energije bi se mogla podijeliti na male proizvođače koji proizvode energiju za vlastite potrebe i velike proizvođače koji proizvode energiju za daljnju prodaju na tržištu.
Države su u velikoj mjeri uključene u svaki segment energetskog sektora s obzirom na snažnu regulaciju tržišta i potrebu ishođenja brojnih dozvola, ali i uzevši u obzir da su državne kompanije još uvijek značajni igrači na regionalnom tržištu, uključujući kompanije kao što su HEP, EPS, GEN Grupa…
Ulaganja planira slovenski Petrol koji do 2025. predviđa 698 milijuna eura; hrvatski Končar, Professio Energia, niz kompanija u vlasništvu Iljka Ćurića koji su dosad realizirali ili su u procesu realizacije velikog broja solarnih i vjetro elektrana. U Srbiji uz državnu Elektroprivredu Srbije, značajan ulagač je MK Grupa. Slovenska GEN Grupa uz ulaganja u solarne i hidroelektrane, planira investiciju u proširenje kapaciteta NE Krško
Također, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora još nije u potpunosti isplativa isključivo na tržišnim osnovama, stoga obujam ulaganja u energetski sektor u velikoj mjeri ovisi o državnim poticajima i subvencioniranoj cijeni otkupa električne energije.
Ulaganja u energetsku infrastrukturu zahtijevaju značajna početna ulaganja. Prema studiji konzultantske kuće Lazard iz listopada 2021, prosječno kapitalno ulaganje u obalnu vjetroelektranu po kW instalirane snage iznosi od 1.025 EUR do 1.350 EUR, što bi značilo da početno ulaganje u obalnu vjetroelektranu instalirane snage 10 MW iznosi od 10,3 do 13,5 milijuna eura.
Tako velika inicijalna ulaganja predstavljaju značajnu ulaznu barijeru, zbog čega su akteri u energetskom sektoru najčešće velike internacionalne kompanije i regionalne energetske kompanije.
Da li region SEE ima lokalne kompanije s kapacitetom ilI moraju da traže globalne partnere?
Ne regionalnom energetskom tržištu prisutan je veliki broj igrača, od kojih je dio lokalnih s financijskim kapacitetima za financiranje projekata u energetskom sektoru. Među njima, značajna ulaganja planira slovenski Petrol koji u svojoj strategiji za razdoblje 2021 – 2025. predviđa ulaganja od 698 milijuna eura, od čega bi 35 procenata trebalo biti usmjereno na ulaganja u energetsku tranziciju.
Tu su hrvatski Končar, Professio Energia, niz kompanija u vlasništvu Iljka Ćurića koji su dosad realizirali ili su u procesu realizacije velikog broja solarnih i vjetro elektrana.
U Srbiji je uz državnu Elektroprivredu Srbije značajan ulagač MK Grupa, koja je kroz kompaniju MK Fintel Wind, prema podacima na njihovoj web stranici, dosad uložila 150 milijuna eura u diviziji energetike, dok su planirana ukupna ulaganja od jedne milijarde eura.
Ne treba zanemariti ni financijske kapacitete nacionalnih elektroenergetskih kompanija, koje uz ulaganja u obnovljive izvore još uvijek ulažu i u konvencionalne izvore, pa tako slovenska GEN Grupa uz ulaganja u solarne i hidroelektrane, planira i ulaganje u proširenje kapaciteta NE Krško.
Planirana energetska tranzicija svih zemalja regije podrazumijeva značajna ulaganja u obnovljive izvore energije u narednim godinama, te je za očekivati i investicije niza multinacionalnih kompanija u energetsku infrastrukturu regije, pri čemu su neki značajni igrači već prisutni, kao što su Fintel Energia, Masdar, Taaleri Energia, WPD, RP Global, Elicio, Emergy, Acciona i drugi.
Ozbiljnost krize u energetskom sektoru očitava se i u brzoj reakciji Europske unije, koja je već u svibnju predstavila REPowerEU Plan za koji se procjenjuje da će biti potrebno osigurati dodatna sredstva u iznosu od 210 milijardi eura do 2027.godine
Da li je kriza prelomna tačka koja bi region s novim ulaganjima u obnovljive izvore učinila „zelenijim“?
Energetska tranzicija, odnosno borba protiv klimatskih promjena je tema koja dominira globalno zadnjih godina. Energetske strategije i planovi zemalja regije, kao i na razini EU podrazumijevaju ambiciozne planove u smislu povećanja udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
Kriza izazvana sukobom u Ukrajini je velikih razmjera i svakako se može očekivati kako će izazvati velike poremećaje i promjene u odnosu na razdoblje prije. S obzirom na javne nastupe političkih lidera, kao i na ciljeve ubrzanja energetske tranzicije u REPower Planu, moglo bi se očekivati da će kriza ubrzati tranziciju. Međutim, ne bi bilo iznenađenje da se u kratkom roku investicije usmjere na konvencionalne izvore energije.
Potrebno je u obzir uzeti trenutne globalne, ekonomske okolnosti. Nakon dugog razdoblja niskih kamatnih stopa i globalnog ekonomskog rasta, ulazimo u razdoblje povećanja kamatnih stopa i izglednog usporavanja gospodarske aktivnosti. Navedene okolnosti bi mogle negativno utjecati i na odluke igrača u energetskom sektoru na nova ulaganja.
0 komentara