Finansijske usluge postaju zelene i digitalne

Biznis u regionu

11.06.2024.

Savet stranih investitora Srbije, u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) organizovao je drugu konferenciju o finansijskim uslugama: Razvoj finansijskih usluga: prilike i izazovi.

Kako je rekao u uvodnom obraćanju Zoran Petrović, predsednik Izvršnog odbora Raiffeisen banke Srbije i član Upravnog odbora Saveta stranih investitora, digitalizacija i implementacija inovativnih rešenja na putu ostvarivanja najvažnijih ciljeva pravnih tekovina Evropske unije u oblasti finansijskih usluga jesu izuzetno važne, i to pre svega, kroz obezbeđivanje finansijske stabilnosti i adekvatne zaštita potrošača, investitora i osiguranika

-Pod uticajem globalnih trendova, u poslovnoj zajednici se sve veći značaj pridaje konceptu „zelenog finansiranja“ te je „za očekivati dalje usložnjavanje mehanizama kontrole i verifikacije zelenih projekata, kao i daljeg razvoja kriterijuma nefinansijskog izveštavanja, što će dodatno naglasiti neophodnost konstantnog usklađivanja domaće regulative sa regulativom EU, uvođenje inovativnih rešenja, ali i potrebe intenziviranja međusektorskog dijaloga kao i jačanja saradnje javnog i privatnog sektora, naglasio je Petrović. 

Konferencija je imala za cilj da se intenzivira dijalog javnog i privatnog sektora kroz predstavljanje novih rešenja koja mogu da unaprede efikasnost, ali i bezbednost digitalnih finansijskih usluga, kao i neophodnosti jačanja svesti o važnosti primene koncepta “zelenog finansiranja“ na dobrobit svih zainteresovanih strana.

Mateo Kolanđeli, član Upravnog odbora Saveta i direktor EBRD za Zapadni Balkan je rekao da se više od 300 miliona evra svake godine usmeravamo u realnu ekonomiju u Srbiji kroz finansijski sektor i podrška njene otpornosti i stabilnosti je za nas ključni prioritet.

-Gledajući unapred, radimo na uvođenju novih proizvoda koji ciljaju upravo na dve glavne teme ove konferencije, zelenu i digitalnu tranziciju, kao i instrumente za podelu rizika sa našim partnerskim finansijskim institucijama.”

Konferenciju je otvorila Jorgovanka Tabaković, guvernerka  NBS istakavši da se do održivog rasta koji smo obezbedili ne stiže se ni sprintom ni maratonom, jer u tom poslu nema konačnih pobeda. – Reči su početak, a samo dela i rezultati govore o svima nama, poručila je ona.

Članice Saveta stranih investitora dale su veoma značajan doprinos u razvoju sektora finansijskih usluga u Srbiji . 

Kroz iniciranje novina i unapređenja postojećih rešenja koja su već sprovedena ili se njihova primena očekuje u skoroj budućnosti. Između ostalog uvođenje usluge izdavanja tzv. kvalifikovanog potpisa u klaudu, zatim elektronsko evidentiranje prometa u realnom vremenu putem interneta odnosno online fiskalizacije i elektronskog fakturisanja, te uvođenje prve registrovane šeme elektronske identifikacije, kao i omogućavanje plaćanja mesečnih računa, obavljanje kupovina u maloprodajnim objektima, kao i u online prodavnicama na izuzetno jednostavan način kroz nacionalni sistem IPS (Instant Payment System) upotrebom QR koda, elektronska menica za pravna lica i preduzetnike, predstavljaju izuzetne pomake koje su učinile nadležne institucije, posebno NBS, upravo u vreme pandemije što će imati trajan pozitivan uticaj na unapređenje konkurentnosti srpske privrede. 

Moderatori dva panela bili su Dušan Lalić (Generali Osiguranje), ko-predsednik i Jelena Vukić Šuljagić (OTP banka), potpredsednica Odbora za finansijske usluge Saveta stanih investitora. 

Učesnici prvog panela “Digitalna finansijska revolucija: sprint ili maraton?”: Nenad Petrović, generalni direktor Sektora za platni sistem, Narodna banka Srbije, Milosav Knežević, izvršni direktor za informacione tehnologije Raiffeisen banka, Periša Puletić, član Izvršnog odbora Yettel banka, i Milan Dobrijević, državni sekretar, Ministarstvo informisanja i telekomunikacija. 

Svoja iskustva na drugom panelu “Zeleno – da li smo spremni da reči pretvorimo u delo?“podelili su: Miloš Lukić, Evropska banka za obnovu i razvoj, Marija Ugrčić, direktor Odeljenja za razvoj u Sektoru za kontrolu poslovanja banaka Narodna banka Srbije, Sandra Dokić, državni sekretar, Ministarstvo zaštite životne sredine, Aleksandar Zlatković, savetnik ministra za rudarstva i energetike i Danilo Mrvaljević, kopredsednik Odbora za finansijske usluge Banka Intesa

Povezani tekstovi

Mini LED tehnologija za jasniju TV sliku

Mini LED tehnologija za jasniju TV sliku

Mini LED je tehnologija pozadinskog osvetljenja LCD ekrana koja koristi znatno manje LED diode u odnosu na klasične LED televizore. Dok standardni LED LCD televizori koriste diode veličine oko 1.000 mikrona, Mini LED diode su redukovanih dimenzija, ispod 200  mikrona....

Šta je spremio razvojni tim kompanije Dr. Oetker Srbija

Šta je spremio razvojni tim kompanije Dr. Oetker Srbija

Lokalni razvojni tim kompanije Dr. Oetker Srbija razvio je novi ukus za proizvod Palenta Brzo & Lako - sa goveđom pršutom. Kako je objašnjeno na današnjem predstavljanju novih proizvoda, pršuta se obrađuje liofilizacijom – procesom sušenja koji obezbeđuje očuvanje...

AikGroup bankarska grupacija u ekspanziji u regionu

AikGroup bankarska grupacija u ekspanziji u regionu

AIK Banka je uspešno završila proces pripajanja Eurobank Direktne i počinje da posluje pod novim imenom AikBank ad Beograd i proces spajanja prati novi vizuelni identitet. Integracijom, AikBank je postala sistemski važna banka sa kapitalom većim od 800 miliona evra...

Komentari

0 komentara

Leave a Reply

Rame uz rame sa preduzetnicama koje su mame
Koliko u BiH ima velikih preduzeća?

Koliko u BiH ima velikih preduzeća?

Samo 285 velikih preduzeća posluje u Bosni i Hercegovini, prema podacima Finansijsko-informatičke agencije (FIA). Ove godine je zaprimljeno, kontrolisano i obrađeno ukupno 27.996 godišnjih finansijskih izvještaja, što predstavlja povećanje od 8.467 izvještaja u odnosu...

Uroš Ogrizović, slike i porculan s emocijom iz Japana

Uroš Ogrizović, slike i porculan s emocijom iz Japana

Umetnik Uroš Ogrizović, predstaviće se multimedijalnom izložbom slika i skulptura „Deset ljubavnih priča za kišu“, čije je otvaranje planirano za subotu, 26.04.2025. u beogradskoj galeriji Štab. Izložba je nastavak prethodne serije radova – "Priče Meseca i Kiše", na...

U McDonald’s restoranima Minecraft obrok 

U McDonald’s restoranima Minecraft obrok 

Od pravljenja savršenih replika naših prepoznatljivih Zlatnih Lukova i svetski poznatih proizvoda, pa potom slažući blokove jedan na drugi i pravljenja čitavih restorana, ljubitelji Meka su godinama gradili svoju ljubav prema McDonald's-u u Minecraft svetu....

Više sporta na Yettel TV

Više sporta na Yettel TV

Korisnici Yettel-a mogu preko Arena Sport kanala da prate sve domaće i svetske sportske lige, takmičenja i događaje. Na raspolaganju su od Premijer lige i UEFA Lige šampiona, preko Evrolige, NBA, ABA lige, Formule 1, do NFL-a, ATP turnira i Moto GP-a, i mnogi drugi...

Srpski traktor-robot radi na baterije

Srpski traktor-robot radi na baterije

Na 30. Međunarodnom sajmu poljoprivrede Agrotech, održanom nedavno u Kjelceu u Poljskoj, među nagrađenim rešenjima našao se i robot za rad u poljoprivredi AgAR, prizvod srpske IT kompanije COMING. Univerzalna robotska platforma dizajnirana je za obavljanje širokog...

Ko sve peva za doček 2025. u Budvi

Ko sve peva za doček 2025. u Budvi

Dino Merlin, Vlado Georgiev, Lexington bend, Haris Džinović, neki su od izvođača sa kojima će gosti i stanovnici Budve, u ambijentu Starog grada, dočekati Novu 2025. godinu. Kako najavljuju organizatori nezaboravna atmosfera očekuje se na 25. po redu organizovanom...

SkyShowtime dostupan u okviru Yettel paketa

SkyShowtime dostupan u okviru Yettel paketa

Sky Showtime striming servis dostupan je Yettel korisnicima u okviru mesečne pretplate za odabrane pakete mobilne telefonije i TV usluga. Korisnicima je na raspolaganju veliki broj blokbastera najvećih svetskih studija, popularne TV serije na srpskom jeziku, dok je...

Kako birate poklone u sezoni darivanja

Kako birate poklone u sezoni darivanja

Prema istraživanju Bečke privredne komore spremnost Bečlija da kupuju poklone za Božić je sa 87 odsto veoma visoka. Od 10 Bečlija, njih devet planira da kupi u proseku osam  poklona u vrednosti od oko 320 evra.  Zaključak istraživanja je da sve više Bečlija...

Share This